//= bu('dist/style.css') ?>
Ćao Edvarde, za početak, predstavi nam se u par rečenica.
Ćao, ja sam Edvard, inženjer mašinstva. Imam 23 godine i poreklom sam iz Novog Sada. Diplomirao sam na FTN-u, smer mehanizacija i konstrukciono mašinstvo. Dok sam sada na masteru na smeru proizvodnog mašinstva, takođe na FTN-u. Dugo sam se bavio sportom i bivši sam reprezentativac Srbije u kajaku na mirnim vodama. Ali je došlo vreme da energiju, vreme i posvećenost preusmerim sa sporta na poslovnu karijeru.
Zašto si upisao FTN? Koji predmet ti je do sada bio najzanimljiviji i zašto?
Mašinstvo sam oduvek hteo da upišem i da se bavim time. Jako me zanima rešavanje problema kroz smišljanje novih inženjerskih rešenja, proizvoda, mašina, unapređivanje raznih procesa, projektovanje itd. Najzanimljiviji predmeti na fakultetu su mi uvek bili oni koji su se bavili naukom o materijalima, a pored toga i kompjutersko projektovanje.
Čime se baviš na praksi? Šta to konkretno podrazumeva?
Na praksi sam na poziciji Mlađeg inženjera za mašinsku infrastrukturu. Taj posao obuhvata projektovanje mašinskih instalacija (bilo to na bušotinama ili u rafineriji), projektovanje novih posuda za razne procese (izmenjivači toplote, rezervoari…), kao i provere već postojećih. Sve se radi preko specijalnih programa i softvera.
Da li si tokom fakulteta učio o stvarima kojima se baviš na praksi? Da li ima nekih preklapanja?
Naravno. Moj smer nije direktno vezan za ovu struku, međutim tokom osnovnih studija (mehanizacija) sam imao dosta predmeta koji su usko povezani sa poslom koji sada radim. Dobro poznavanje predmeta poput mehanike fluida, kompjuterskog projektovanja i mašinskih materijala su neophodni za uspešno prilagođavanje ovoj poziciji.
Da li postoji nešto u čemu tokom studija nisi imao priliku da se isprobaš?
Mašinstvo kao pojam je jako široko. Postoji mnogo toga što sam na fakultetu ili u slobodno vreme površinski zagrebao, a da se ovde primenjuje intenzivno. Na FTN-u postoji ceo smer koji se zove energetika i procesna tehnika, što i jeste grana mašinstva, ali je mnogo bliže samom poslu ovde. Svakako, uz dobro predznanje nisam imao problem da se prilagodim i brzo naučim stvari sa kojima se nisam sretao na faksu.
A da li si imao interesovanja za našu industriju pre dolaska u NIS?
Jesam. Generalno me zanima teška industrija i industrije bez kojih svet ne bi mogao da funkcioniše. Volim da radim nešto što je od velike važnosti.
Šta te je zainteresovalo da apliciraš za praksu u NIS-u?
Velika je firma i samim tim očekujem da se rade izuzetno odgovorni procesi i da su prisutni eksperti, od kojih može mnogo da se nauči. Zanimalo me je kako to sve izgleda i da li bih se ja snašao. Tako da, aplicirao sam čim sam video oglas.
Šta bi rekao osobi tvoje struke koja se dvoumi da aplicira za NIS Calling?
Da nema razloga da brine. Ekipa koja ih ovde čeka je odlična i ono što je najvažnije je da svi hoće da pomognu. Obavezno se prijavi, sigurno ćeš se snaći.
Ako bi ti ista ta osoba rekla da ima intervju u NIS-u, koji savet bi joj dao da bi razgovor bio uspešan?
Da ne bude stidljiva, da bude sav svoja – nema potrebe da glumi išta. Slobodno da pita sve. Za kraj, stručni deo jeste bitan, ali mislim da je mnogo važna i snalažljivost, kao i da se lepo uklopi u ekipu i da pokaže želju za razvojem.
Kako ti se činio dolazak u NIS? Kako misliš da si se uklopio u tim?
Odlično, stvarno nisam imao problema sa tim. Ne samo zbog mog karaktera nego i karaktera kolega, mislim da bi se i kolege složile. Ekipa je ekstra, ne samo u mom sektoru nego i u ostatku kompanije.
Koji ti je najzanimljiviji deo prakse? Šta ti se posebno svidelo?
Projektovanje za rafineriju, kao i rad u raznim softverima. Kafić u okviru poslovnog centra je takođe odličan.
I za kraj, da li imaš neku anegdotu sa prakse koju bi voleo da podeliš sa zainteresovanim kandidatima?
Ne znam stvarno od koje bih počeo. Svaki dan i čini mi se svaki događaj je bio pun smeha i dobrih šala. Što je najvažnije, dobra atmosfera je i kad se radi punom parom i kad je tempo malo sporiji. Upoznao sam zaista dobre ljude, ne samo stručnjake za posao – nego i za druženje.