//= bu('dist/style.css') ?>
Kris Bedouz, predsednik strukovnog udruženja FuelsEurope je naveo da je rafinerijski biznis strateška industrija EU. „Ova industrija generiše 23 milijarde godišnje dodate vrednosti ekonomiji EU i po broju zaposlenih je među dve najvažnije industrije“, istakao je Bedouz. On je naveo i da regulativa EU stvara dodatni pritisak na rafinerijski biznis koji je ioanako opterećen zavisnošću od uvoza nafte, padom iskorišćenosti rafinerijskih kapaciteta i visokim troškovima energenata koji čine 60 odsto ukupnih operativnih troškova. „Jedan od zahteva EU je i smanjenje potrošnje ugljen-dioksida. Trenutno EU učestvuje sa 11 odsto u globalnoj emisiji CO2. Sve i da EU prepolovi udeo u globalnom zagađenju, to neće onemogućiti globalno zagrevanje niti je Evropa ta koja će spasiti svet“, naveo je Bedouz. Dmitrij Vasiljev, direktor Direkcije za razvoj i investicije u Bloku Prerada NIS-a je govorio o modernizaciji prerađivačkih kapaciteta kroz tri faze od dolaska većinskog akcionara Gaspromnjefta u NIS. „Prva je bila modernizacija postrojenja u Pančevu vredna više od 500 miliona evra, sledi nam proizvodnja baznih ulja u Novom Sadu i projekat duboke prerade u Pančevu. Namera je da do 2018. godine u Pančevu proizvodimo 41 odsto dizela evro kvaliteta i da gotovo eliminišemo proizvodnju energenata za grejanje“, naveo je Vasiljev. Na panelu o rafinerijskom biznisu su učesnici između ostalog zaključili i da će dizel gorivo u budućnosti činiti sve veći udeo u potrošnji. Politika oporezivanja u EU je takva da stimuliše proizvođače automobila da razvijaju tehnologije pogona motora na dizel.