Održivi razvoj

Umetnost u službi društvene odgovornosti

Na pitanja NIS-a su odgovarali Marina Milanović, Željko Lončar, Srđa Dragović, Sergej Tucakov i Nikola Korać 03.05.2020 • 10 min read

Dvanaest mladih umetnika, Željko Lončar, Monika Lang, Nikola Korać, Srđa Dragović, Irena Gajić, Milica Golubović, Marina Milanović, Andrija Čugurović, Sergej Tucakov, Bratislav Milenković, Nebojša Cvetković i Marko Vuleta-Đukanov, pomogli su nam da predstavimo ciljeve održivog razvoja, njihovo značenje, kao i načine na koje ih naša kompanija poštuje. Njihove originalne ilustracije i grafike su vizuelno predstavile 12 ključnih ciljeva održivog razvoja propisanih od strane UN, za čiju se realizaciju zalažemo.

Marina, Željko, Srđa, Sergej i Nikola su sa nama popričali o grafičkom dizajnu, umetnosti i svojim ličnim razlozima za bavljenje ovom umetničkom disciplinom. Uživajte!

Zašto ste izabrali da se bavite baš ovom umetnošću (grafičkim dizajnom, ilustracijom, opremom knjige)?

Marina: Primenjena umetnost je u svojoj suštini vrlo plemenita, služi tome da svakodnevni život bude lepši, udobniji i autentičniji. Mene je uvek inspirisala lepota, koju mogu da primenim na sve te upotrebne predmete, od ambalaže do knjige, postera ili kalendara. Preneti neku atmosferu na stvar koja se koristi učestalo, koja nam je pred očima svaki dan. Uverena sam da izuzetno znači, na nekom nivou kvaliteta svakodnevice. Baviti se ovim poslom je pre svega poziv.

Željko: Nakon studiranja umetničkog smera na Fakultetu primenjenih umetnosti, shvatio sam da je perspektiva u Srbiji sa zanimanjem umetnika vrlo neizvesna. Preorijentisao sam se na grafički dizajn i ilustraciju jer sam uvideo da postoji spoj između umetničke kreativnosti i tržišne samoodrživosti. Nisam se pokajao zbog toga, naprotiv, izazovi koje sa sobom nose poslovi sa klijentima i njihovim projektima su se pokazali kao neočekivan pokretač kreativnosti u mom slučaju.

Srđa: Izvorna vezanost za crtež i literaturu je nekako prirodno vodila sintezi tih sfera, kroz grafički dizajn i ilustraciju, samim tim i plakat, znak…

Ilustracija: Željko Lončar (Daydream Studio) za Centar za promociju nauke

Ilustracija: Željko Lončar (Daydream Studio) za Centar za promociju nauke

Šta najviše promovišete kroz svoje radove?

Nikola: Popularnu kulturu iz ličnog ugla.

Srđa: Vjeru u čovjeka, uprkos svemu.

Marina: Promovišem da uvek treba držati do svog autentičnog mišljenja ili izraza

Željko: Kroz svoje radove pokušavam da uspostavim balans između ličnih estetskih interesovanja, očekivanja klijenta i poruke koju treba preneti publici ili čitaocima. Moglo bi se reći da su vrednosti koje promovišem estetskog tipa jer kao ilustrator uvek imam zadatak da odgovorim na tekst koji nosi definisanu poruku ili zaključak. Estetski trudim se da poruku prenesem na što lakši način uz eventualnu upotrebu humora u formi, trudeći se da kod publike stvorim osećaj relaksiranosti i zadovoljstva.

Sergej Tucakov za NIS Kalendar za 2020. godinu

Sergej Tucakov za NIS Kalendar za 2020. godinu

Koliko je značajan u savremenoj umetnosti?

Sergej: Savremena umetnost je nezamisliva bez dizajna.

Marina: Označava pismenost i prisutnost u sadašnjosti. Uvek postoje razni sezonski trendovi u grafičkom dizajnu, neki se zadrže, a neki ne. Ali definitivno ono što je najvažnije je da predstavlja odlično sredstvo za približavanje atmosfere i duha vremena.

Željko: Grafički dizajn kao delatnost koja se bavi vizuelnim fenomenima i komunikacijom definitivno ima svoje mesto u svetu savremene umetničke prakse. Da li kao centralni fenomen samog umetničkog dela koje možda kritički sagledava vrednosti i norme potrošačkog društva u kojem je dizajn bitan činilac pobuđivanja želja za konzumacijom ili kao neophodno sredstvo promovisanja određenog umetnika ili dela kroz monografije, kataloge, internet stranice i sl. grafički dizajn ima svoje mesto i u svetu umetnosti.

Nikola: Mislim da su u današnje vreme te dve discipline dosta isprepletane.

Srđa: Ne samo da govorimo o uzajamnom značaju, već i o priličnoj vezanosti tih dviju oblasti, koje se međusobno dopunjuju i prožimaju. Raduje me što se sve više umjetnika interesuje za polje dizajna te i konačno „čita” dizajn, kao što me jednako raduju umjetničke izložbe grafičkih dizajnera.

U kojoj meri kroz svoje radove izražavate svoje stavove i ideje i koliki je uopšte domet umetnosti u slanju poruka javnosti?

Nikola: Domet je u skladu sa popularnošću-kredibilnošću onoga ko poruke šalje bilo da je u pitanju umetnost ili neko drugo polje delovanja. Lični stav svakako provejava, s tim da nije svaki zadatak prilika za neko iznošenje mišljenja.

Marina: Svakako je vrlo važna određena edukovanost javnosti, moramo imati u vidu kojoj se tržišnoj grupi obraćamo. Publika, kao vrlo širok pojam, ima i različite poglede na svet umetnosti. Nekom je važna, nekome sasvim nevažna. Meni lično je najvažnije možda moje obraćanje deci, kroz ilustrovanje dečijih knjiga. Tu osetim vrlo važan zadatak, etički i estetski.

Srđa: To i jesu, najvećim dijelom, ogoljene ideje i stavovi. Izražavanje vlastitih stavova kroz aktivističke radove. Jasna poruka je, u tom pogledu, neophodna.

Sergej: Ne izražavam stavove kroz svoje radove, pre bih rekao da izražavam emociju, ali mislim da jedino uz jaku platformu umetnost može da ima isto toliko jak domet.

Koliko se ljudi u našoj zemlji interesuju za umetnost?

Marina: Ponekad vrlo čudnim putevima politike i tabloidnog spektakla. Ali uglavnom, ljubitelji umetnosti su u najvećoj meri tamo gde im je najviše i dostupna, u većim gradovima tradicionalno kroz galerije i muzeje ili generalno putem profesije. Mislim da u poslednje vreme naši muzeji uspešno rade na svojim Instagram profilima, što je doprinosi približavanju i mlađim generacijama.

Srđa: Djela Uroša Toškovića u tržnom centru nam već dosta govore. Ljudi su itekako zainteresovani.

Da li je i u kolikoj meri naša škola grafičkog dizajna prepoznata u svetu? Da li sarađujete sa klijentima iz inostranstva?

Srđa: Ovdašnji grafički dizajn I ilustracija se ne bi mogao definisati tek kroz jednu školu ili pravac, smatram da govorimo o raskrsnici škola, o spektru uticaja, i samim tim o raznovrsnoj regionalnoj sceni. Što se saradnje sa inostranim klijentima tiče, proteklu godinu su obilježili prvi angažmani za američke časopise, u vidu ilustracija za različite teme, od održive poljoprivrede do optičkih mreža.

Marina: Pored proslavljenih pojedinaca stare škole, danas je ipak sve stvar ličnog puta uspeha. Globalizacija je omogućila da klijenti iz inostranstva budu dostupni na razne načine. Moja saradnja do sada je išla samo do EX YU granica, što je negde i dalje isto tržište.

Za kraj, naši prijatelji dele preporuke najboljih Instagram profila koje treba da zaprate svi ljubitelji grafike: @the_daily_dose_of_design, @bylennardkok, @micahlexier, @jingzhiyong, @pablo.amargo, @ghost__books, @eikekoenig, @kurppahosk, @colophonfoundry, @presentandcorrect