Arhiva vesti

Intervju generalnog direktora NIS-a Kirila Kravčenka za B92

13 фебруара, 2013

Prošla godina bila je najuspešnija od osnivanja NIS-a. Koji su, po vašem mišljenju, razlozi koji su vam omogućili da ostvarite takav rezultat? Rezultati rada NIS-a u 2012. godini potpuno su opravdali naša očekivanja koja su utemeljena u biznis planu. Pre svega, ispunili smo ključno obećanje koje smo dali 2009. godine prilikom kupovine kontrolnog paketa NIS-a: 1. novembra pušteno je u rad postrojenje MHC/DHT u Rafineriji Pančevo, odnosno završena je prva faza modernizacije prerađivačkih kapaciteta Kompanije, za čije je finansiranje većinski vlasnik NIS-a, kompanija Gasprom njeft, izdvojio preko 500 miliona evra. Drugi važan rezultat godine bio je širenje poslovanja NIS-a van granica Srbije. Naše benzinske stanice u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Rumuniji počele su s radom, kao i geološka istraživanja na inostranim eksploatacionim projektima. I treća, za regionalno tržište veoma važna stvar, bila je pojava prvih benzinskih stanica novog premijalnog brenda „Gasprom“. Upravljanje ovim benzinskim stanicama u zemljama jugoistočne Evrope povereno je našoj kompaniji. Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS a.d. Ipak, u 2012. godini akcenat je bio na tehničkom i tehnološkom razvoju Kompanije. Cele godine, kupovali smo novu opremu, uvodili nove tehnologije, i to u svim sferama poslovanja NIS-a – od proizvodnje i prerade do ljudskih resursa. Zato je naš investicioni program ponovo oborio sve rekorde: u razvoj Kompanije u 2012. godini uloženo je 50,8 milijardi dinara, najviše u poslednjih nekoliko decenija. Drugi faktor su, neosporno, bili ljudi. Međunarodna ekipa menadžera koja se uigrala tokom prethodnih godina, sada pojačana novim igračima, uspešno je ispunila biznis plan, ostvarivši rezultat koji su NIS-u postavili akcionari Kompanije. I u to smo uložili prilično napora: tokom cele godine, u Kompaniji su uvođeni standardi ISO i SAP, stoga nije čudno što po mišljenju naših partnera u tom segmentu zauzimamo poziciju regionalnog lidera. Tokom 2012. godine, aktivno smo se bavili i razvojem sopstvenih kadrova. Stotine zaposlenih NIS-a, od top-menadžera do mladih koordinatora, učestvovali su u različitim programima obuke. Važno je napomenuti da se smanjila prosečna starost zaposlenih Kompanije. Ako je 2009. godine ona bila blizu 50 godina, danas je prosečna starost zaposlenih 42 godine, pri tom je više od 12 odsto zaposlenih NIS-a mlađe od 30 godina. Uspešno se razvijala korporativna kultura, što je pozitivno uticalo na motivaciju i efikasnost rada zaposlenih. Indikativno je da se u 2012. godini ozbiljno povećao broj srpskih menadžera u najvišem rukovodstvu NIS-a. Sada, državljani Srbije zauzimaju mesta ključnih zamenika generalnog direktora NIS-a i zaduženi su za velike projekte, strategiju i investicije i razvoj petrohemijskog biznisa. Osim toga, nekoliko srpskih direktora naći će se u najskorije vreme na pozicijama regionalnih menadžera NIS-a, zaduženih za razvoj biznisa u pojedinim zemljama. Još jedan instrument profesionalnog razvoja predstavlja velika kadrovska rotacija s Gasprom njeftom, koju smo takođe započeli 2012. godine. Prvih 20 predstavnika NIS-a već je obavilo stažiranje na objektima našeg većinskog vlasnika. U spiskovima strateške kadrovske rezerve Gasprom njefta pojavila su se prva srpska prezimena. Svi napori koje ulažemo u razvoj naših ljudi nailaze na razumevanje i kod eksternih auditorijuma, i to kod njegovih potpuno različitih delova. Tako je titulu najboljeg poslodavca u 2012. godini NIS dobio i od Аsocijacije menadžera Srbije, a i 25 odsto studenata smatra NIS najboljim mestom za početak profesionalne karijere. Ova brojka je veoma bitna ako uzmemo u obzir činjenicu da je skoro dvostruko veća od brojki naših glavnih konkurenata – ,,Koka-kole'' i ,,Telenora''. I još jedan, po mom mišljenju krajnje važan faktor uspeha, bila je plodotvorna saradnja akcionara NIS Gasprom njefta i Vlade Srbije. Kako glasi stara srpska izreka, kuća se gradi od temelja, a ako parafraziramo: bez dobrog temelja u vidu stabilne i pozitivne komunikacije akcionara nikakav uspeh ne bi bio moguć. Upravo zato smo uspeli da izdržimo pritisak ekonomske krize koja se osećala tokom cele 2012, i ponovo smo pokazali pozitivnu dinamiku finansijskih rezultata. Glavni kriterijum uspeha Kompanije, čist prihod, povećan je za 22 odsto i iznosi 49,5 milijardi dinara. Ista je situacija sa EBITDA. Taj pokazatelj povećan je za 27 odsto, na 66,5 milijardi dinara. Već sada možemo sa sigurnošću da kažemo da smo po rezultatima 2012. godine ozbiljno ispred većine konkurenata, uključujući jednog od ključnih regionalnih igrača – hrvatsku Inu. U celini, finansijski rezultati NIS-a za 2012. godinu još jednom su potvrdili ozbiljnu ulogu Kompanije u nacionalnoj ekonomiji Srbije: u 2012. godini, dali smo oko osam odsto BDP države, što se može uporediti sa udelom cele poljoprivrede, pri tom, naš udeo, počevši od 2010, stalno raste. Da nije rasta NIS-a, pad BDP Srbije bi, po rezultatima protekle godine, mogao biti gotovo dva puta veći! Planovi NIS-a u vezi s maloprodajnom mrežom? Vaše prognoze regionalnog pozicioniranja NIS-a ako se uzme u obzir postojanje ozbiljne konkurencije u Rumuniji, Bugarskoj i BiH? U 2012. godini, ključno opredeljenje u vezi s maloprodajom bila je reč „razvoj“. Razvijali smo našu nacionalnu mrežu u Srbiji: obavljena je modernizacija i rebrendiranje oko 240 benzinskih stanica, lansiran je novi nacionalni brend – „NIS Petrol trikolor“, koji simbolizuje jedinstvo srpskog i ruskog akcionara NIS-a. Osim toga, naš promet je počeo aktivno da radi u regionu. U 2012. godini, NIS je otvorio benzinske stanice u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj, ukupno smo kupili oko 100 benzinskih stanica i lokacija za izgradnju van granica Srbije. Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da se u Srbiji i u regionu pojavio novi premijum brend benzinskih stanica –„Gasprom“. Ukratko, koristeći spoj ekonomskog brenda „NIS Petrol“ i premijum brenda „Gasprom“, obuhvatamo širu grupu kupaca, širimo kanale prodaje. U celini, naša perspektiva u vezi s mrežom „Gasprom“ jeste sledeća: u naredne tri godine nameravamo da u Srbiji, Bosni, Rumuniji i Bugarskoj stvorimo razgranatu premijum mrežu, sposobnu da po kvalitetu usluga konkuriše vodećim evropskim kompanijama koje rade u tom segmentu. Konkurencija nam ne predstavlja pretnju, već stimulans za povećanje kvaliteta našeg rada. Mogućnosti za to imamo, zato ja ozbiljno računam na to da će već u najskorije vreme naše mreže koje rade u susednim zemljama zauzeti visoka mesta na spisku ritejlera. Naši planovi u tom smislu veoma su ambiciozni: do 2015. godine, planiramo stvaranje mreže od 800 benzinskih stanica, od kojih će polovina raditi van granica Srbije, a u razvoj prometa nameravamo da investiramo oko 400 miliona evra. U 2012. godini, ozbiljno smo modernizovali logistiku prometa. Kupljene su nove cisterne, čije korišćenje znatno smanjuje rizike i gubitke pri transportu derivata, počela je rekonstrukcija skladišta nafte, kupljena su nova skladišta u Bugarskoj, priprema se izgradnja skladišta nafte u Rumuniji. Za stimulisanje prodaje, razradili smo i uveli integrisani sistem korporativnih kartica, pomoću kojeg naši kupci mogu da izaberu šemu saradnje s našom kompanijom koja im najviše odgovara. Kartice mogu da koriste fizička i pravna lica, i to ne samo u Srbiji, već i u drugim zemljama gde postoje benzinske stanice NIS-a. Za široku potrošačku grupu, redovno se realizuju programi lojalnosti, tokom kojih naši stalni kupci mogu da kupe različitu robu s popustima. Naravno, dinamični rast u tom pravcu nemoguć je bez investicija. Protekle godine, u razvoj maloprodajne mreže NIS-a uloženo je 13,2 milijarde dinara, što je gotovo 300 odsto više nego 2011. godine. Naši napori dali su pozitivne rezultate. Uprkos tome što je u 2012. godini potrošnja goriva u Srbiji opala za devet odsto u poređenju s 2011. godinom, udeo NIS-a na tržištu povećan je za skoro šest odsto, pri čemu je obim derivata koji se prodaje na našim benzinskim stanicama povećan i u apsolutnoj vrednosti. Tako je dnevni obim prodaje goriva na ,,prosečnoj'' benzinskoj stanici NIS-a povećan za 38 odsto. Sve to govori samo o jednom: naše napore koje sve ove godine ulažemo u razvoj maloprodaje primetili su naši kupci, za šta smo im veoma zahvalni. Hvala što verujete našem, srpskom NIS-u! Na redu je razvoj našeg novog brenda premijum mreže ,,Gasprom'', i to će biti naš prioritet u 2013. Benzinske stanice „Gasprom“ neće biti konkurencija benzinskim stanicama „NIS Petrol“? Kao što sam već rekao, dva brenda obuhvataju dve različite ciljne grupe. Benzinske stanice „NIS Petrol“ namenjene su širokoj ciljnoj grupi, za koju je važno da kupi gorivo evropskog kvaliteta po pristupačnoj ceni. Dodatne usluge na benzinskim stanicama imaju sekundarnu ulogu za te kupce. Na benzinskim stanicama „Gasprom“ pristup je malo dugačiji. Tu se kupcu nudi ne samo gorivo najvišeg kvaliteta već i čitava paleta servisnih opcija – od menjačnice i pristupa internetu do mogućnosti da se ruča u klasičnom restoranu i poseti prodavnica sa širokim izborom robe. Tako da ne možemo govoriti o konkurenciji dva brenda – oni se međusobno dopunjuju, ali nikako nisu konkurenti. Želim da dodam da se takav sistem „dvostrukog brenda“ pokazao vrlo uspešnim u celom svetu, i upravo zato smo odlučili da ga uvedemo i kod nas, u Srbiju. Podsetiću da tim putem nije krenuo samo NIS; istu praksu u maloprodaji primenjuju giganti poput Šela, Britiš petroleuma, OMV-a (Shell, British Petroleum, OMV). Kako pokazuju istraživanja, oko 16 odsto vozača spremno je da koristi usluge benzinskih stanica premijum klase, a varijanta sa ekonomičnim brendom privlačna je za oko 49 odsto vozača, zato nam strategija dva brenda omogućava da privučemo na naše benzinske stanice praktično dve trećine potrošača goriva. Po podacima zvaničnih organa, NIS je od 2009. godine ozbiljno povećao obim nafte i gasa proizvedenih u Srbiji. Pošto su zvanični podaci o tome nama nedostupni, molimo vas da nam kažete koliko je nafte proizvedeno u 2012. godini i kakvi su planovi za 2013. godinu? Te podatke ni od koga ne skrivamo. Zahvaljujući primeni najnovijih tehnologija u proizvodnji ugljovodonika, u 2012. godini uspeli smo da povećamo obim proizvodnje nafte i gasa u Srbiji za 11 odsto, u apsolutnom iznosu za prošlu godinu proizveli smo 1693 hiljade tona naftnog ekvivalenta nafte i gasa. Naši planovi za 2013. godinu nisu manje ambiciozni. Tu spadaju početak komercijalne eksploatacije nalazišta u Bosni, Mađarskoj i Rumuniji, povećanje efikasnosti proizvodnje u Srbiji, pre svega zahvaljujući primeni visokotehnoloških rešenja. Hoću posebno da naglasim da rast proizvodnje kompenzujemo brzim tempom rasta dokazanih rezervi, čega do 2009. uopšte nije bilo. Samo u 2012. godini rezerve su povećane za 12 odsto, a ukupno od 2009. – za preko 20 odsto. Drugi važan momenat je rast proizvodnje koji je pre svega rezultat naših aktivnih ulaganja u rast njene efikasnosti. Tako je za protekle tri godine u ovaj pravac investirano preko 20 milijardi dinara, a u narednih nekoliko godina investiraćemo još najmanje 40 milijardi. Dovoljno je reći da su u 2012. u okviru programa tehnološkog i tehničkog opremanja, na koje je potrošeno oko 10 milijardi dinara, kupljena i modernizovana četiri uređaja za bušenje povećanje efikasnosti, dva kompleksa za remont bušotina, kupljena je nova oprema za 3D seizmička istraživanja. Skrećem pažnju i na to da je od 2012. godine punom snagom počeo da radi naš ,,trust mozgova'' – Naučno-tehnički centar NIS, orijentisan pre svega na tehnološki razvoj proizvodnje. U tom smislu, imamo ozbiljnu prednost nad konkurentima. U pitanjima tehnologije, mi se oslanjamo na resurse i podršku cele grupe ,,Gasprom'', koja nas smatra svojim regionalnim centrom i spremna je da nam maksimalno pomogne da povećamo efikasnost. Već 2012. godine, počeli smo da primenjujemo tehnologije bušenja malog prečnika, spremni smo za uvođenje tehnologija horizontalnog bušenja i tehnika višefaznog hidrauličnog frakturisanja. Naš prioritet za naredne godine jeste rast dokazanih rezervi nafte i gasa, plus povećanje proizvodnje, zahvaljujući u prvom redu efikasnom korišćenju već postojećih bušotina, u kombinaciji sa aktivnim radom u zemljama Panonskog naftno-gasnog basena. U čemu se sastoji interes NIS-a za sferu energetike? Pre svega, transformacija NIS-a iz nacionalne naftne kompanije u regionalni energetski holding jeste deo strategije razvoja Kompanije do 2020. Druga stvar – nismo izmislili toplu vodu, energetski biznis je već odavno postao norma za sve velike naftne kompanije, uključujući i one koje rade u regionu jugoistočne Evrope. Ako, pak, gledamo s praktične tačke gledišta, onda govorimo o tome da se preko energetskih projekata maksimalno unovče sve one prednosti koje NIS ima od svoje osnovne delatnosti. Tipičan primer je projekat male kogeneracije, koji smo počeli da realizujemo u 2012. Ranije je kaptažni naftni gas zbog odsustva tehničkih mogućnosti za korišćenje trebalo prosto spaljivati na samoj bušotini uz pomoć baklje, sada smo počeli da na nalazišta postavljamo uređaje za kogeneraciju, pomoću kojih će se iz kaptažnog gasa proizvoditi električna energija za potrebe bušenja. Korist od takvog projekta je trostruka. Prvo, to je povećanje naše energetske efikasnosti, drugo –smanjenje troškova održavanja bušotina, treće – razvoj infrastrukture. Još dva ambiciozna projekta kojima planiramo da se bavimo u 2013. godini jesu rekonstrukcija TETO Novi Sad i izgradnja TETO Pančevo, gde takođe nameravamo da primenimo princip unovčavanja naših mogućnosti u segmentu gasnog biznisa. Prihodi od prodaje električne energije dobijene iz gasa znatno su stabilniji i predvidljiviji. Još jedan važan projekat čija je realizacija počela 2012. jeste vetropark ,,Plandište'', vredan 160 miliona evra, gde NIS-u pripada 50 odsto. Ovde se naš interes sastoji u tome da ćemo pomoću električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije moći ne samo da pomognemo Srbiji da ispuni zahteve Evropske unije u vezi s povećanjem udela ,,zelene'' energije u ukupnoj potrošnji, već ćemo i rešiti pitanje kvota za količine SO2 koji Kompanija proizvodi, a koje će za nas uskoro postati aktuelno. U trenutnoj situaciji, projekat vetroparka je isplativ, zahvaljujući tarifnoj politici Vlade. Po međudržavnom sporazumu, NIS plaća tri odsto rudne rente iako je ona već povećana na sedam odsto. Kada će, po vašem mišljenju, NIS početi da plaća punu cenu? Hoće li se to odraziti na rad NIS-a? Po tom pitanju, mi se držimo formulacije koja je jasno navedena u tekstu međudržavnog sporazuma, koji ima prednost nad nacionalnim zakonima. Tamo se direktno govori o tome da se iznos rudne rente ne može menjati sve do povraćaja investicija većinskog vlasnika u segmentu prerade. Podsećam da je u modernizaciju Rafinerije Pančevo, koja je završena u novembru 2012, inkasirano preko 500 miliona evra, i bilo bi teško očekivati da će se već u 2013. godini ta sredstva vratiti. Pa ipak, pitanje povećanja rudne rente je u rukama akcionara NIS Gasprom njefta i Vlade Srbije. Mi sa svoje strane možemo samo da ukažemo na to da nam sadašnji iznos rudne rente omogućava aktivno investiranje u istraživanje na teritoriji Srbije, implementaciju novih komplikovanih tehnoloških rešenja, koja su ponekad rizična, ali koja obećavaju rast rezervi i pružaju nam mogućnost da radimo na povećanju obima dokazanih rezervi, a kao krajnji rezultat, garantuju stabilan prihod i obezbeđuju energetsku bezbednost Srbije. Ako NIS dobije mogućnost da očuva sadašnju investicionu aktivnost, korist za ekonomiju Srbije biće znatno veća od aritmetičkog povećanja jedne stavke poreza. Želeo bih da skrenem pažnju na to da je, generalno, iznos oporezivanja naftnog biznisa u raznim zemljama otprilike isti – oko 40-50 odsto od ukupnog obima prihoda. Ipak, postoji razlika u tome koji konkretno segmenti poslovanja nose najveće opterećenje. Recimo, u Rusiji je prilično dobro razvijena proizvodnja, pri tom je cena koštanja nafte prilično niska, a nalazišta su najčešće dostupna. Zato je i rudna renta u Ruskoj Federaciji mnogo viša nego u Srbiji i Evropi (gde je nivo rudne rente znatno manji) gde je situacija obrnuta: ovde je proizvodnja izuzetno skupa, nalazišta nisu velika i teško su dostupna, i razvoj ovog pravca poslovanja moguć je samo uz ozbiljnu investicionu podršku. Po našim procenama, nivo povećanja budžetskih prihoda u slučaju povećanja rudne rente za NIS sa tri na sedam odsto neće premašiti tri milijarde dinara godišnje – to je nešto više od tri odsto naših ukupnih godišnjih izdvajanja za budžet Srbije. To jest, taj novac neće imati presudnu ulogu za zemlju, ali može veoma negativno da se odrazi na investicionu aktivnost i tehnološki razvoj našeg ključnog segmenta – istraživanje i proizvodnju. Zaključak je jasan: u dugoročnoj i čak srednjoročnoj perspektivi, povećanje rudne rente za naftu i gas ide protiv interesa Srbije. Ovu situaciju dobro opisuje jedna srpska poslovica: Ubiti vola za kilo mesa. Po našem mišljenju, bolje je da se takav scenario izbegne, jer će poštovanje odredbi potpisanog sporazuma između Srbije i Rusije omogućiti NIS-u očuvanje visoke investicione aktivnosti, a Srbiji jačanje energetske nezavisnosti, dok će se u perspektivi, zahvaljujući rezervama i sopstvenoj proizvodnji, smanjiti zavisnost od spoljnih isporuka nafte. NIS je kompanija koja posle privatizacije radi s profitom. Kada manjinski akcionari, pre svega Vlada Srbije, mogu očekivati isplatu dividendi? Po oceni brokera, ovogodišnja isplata po akciji neće premašiti 200 dinara. Zašto je ona tako mala i kada će isplate biti veće? Po mom mišljenju, privatizacija NIS-a i formiranje modela strateškog partnerstva s Gasprom njeftom jedan je od najuspešnijih projekata rukovodstva Srbije. Podsetiću da je 2009. godine NIS bio atraktivan prilično uslovno: proizvodnja nafte je poslednjih 10 godina padala, praktično se nije ulagalo u razvoj kompanije, gubici su se gomilali, pri tom je bilo previše zaposlenih, a iznos akumuliranih dugova primakao se sumi od jedne milijarde dolara. Nakon ponovne procene koju su obavili nezavisni revizori, startna cena Kompanije smanjila se skoro dvostruko. Danas, nakon skoro četiri godine, vidimo drugu sliku: NIS stabilno donosi profit, obezbeđuje stabilnost finansijskog sistema zemlje, ostvaruje regionalne ambicije, aktivno ulaže u sopstveni razvoj i u celini radi veoma efikasno. U 2012. usvojena je politika dividendi, prema kojoj će akcionari u 2013. godini dobiti svoj prvi prihod od akcija NIS-a. Razume se, finalnu odluku o tome donosi Skupština akcionara, ali u budžetu Kompanije za 2013. godinu predviđeno je 15 odsto prihoda od 2012. godine za isplatu dividendi. Ako takva odluka bude doneta, isplata se može očekivati do kraja leta 2013. Odluku o iznosu dididendi ne donosim ja, već akcionari Kompanije, zato je nezahvalno govoriti o njihovom iznosu. Ipak, govoreći o perspektivama rasta, mogu da kažem da je u našem planu kontuinirani rast vrednosti akcija NIS-a. Mogu li građani da očekuju smanjenje cene goriva u 2013? Siguran sam u to da su građani već primetili da je poslednjih nekoliko meseci na benzinskim stanicama NIS-a cena goriva bila stabilna. Razlog je jednostavan: naša politika cena vrlo je fleksibilna i mi operativno reagujemo na sve promene konjukture tržišta. Obratite pažnju na to kako stoje stvari kod naših suseda. U Hrvatskoj su u januaru 2013. cene rasle tri puta, u Bosni – četiri puta, u Bugarskoj i Rumuniji – četiri, odnosno pet puta. Mi, pak, bez obzira na ulaganja u modernizaciju Rafinerije, držimo prilično nisku cenu koštanja naftnih derivata zahvaljujući povećanju efikasnosti. Naše cene ne izlaze van granica proseka u regionu i najniže su u Srbiji. Ipak, treba imati na umu da cena goriva ne zavisi samo od proizvođača već i od čitavog niza spoljnih faktora koji ne zavise od njega: iznos akciza, kurs nacionalne valute, promene cene sirove nafte itd. Efikasnost proizvodnje je samo jedan od faktora koji nije uvek presudan. Očekujemo da će u 2013. dinar ostati stabilan i da se cene nafte neće ozbiljno menjati, tako da je moja prognoza dinamike maloprodajnih cena uglavnom pozitivna. Hoće li potrošači dobiti mogućnost da na benzinskim stanicama NIS-a kupuju gorivo evropskog kvaliteta ako se ima u vidu da je završena modernizacija Rafinerije Pančevo? Od početka 2013. Rafinerija Pančevo isporučuje benzinskim stanicama NIS-a i partnerskih kompanija samo gorivo koje odgovara standardu „Evro-5“, tako da naši kupci već imaju takvu mogućnost. Potvrda kvaliteta našeg goriva je evrosertifikat, koji je naša rafinerija već dobila. Ipak, hoću da skrenem pažnju na to da modernizacija Rafinerije Pančevo nije završena. Završena je samo njena prva faza. Na redu je projekat izgradnje kapaciteta za duboku preradu vakuumskih ostataka, a investiciona odluka o tome biće doneta u najskorije vreme. Po obimu investicija, to će moći da se uporedi s projektom izgradnje postrojenja MHC/DHT, koje je pušteno u rad 1. novembra 2012. Naš zadatak u tom segmentu poslovanja jeste povećanje indeksa složenosti Nelsona (koji karakteriše tehnološki nivo razvoja rafinerije, gde veći pokazatelj ukazuje na veći nivo tehnološkog razvoja rafinerije i veći udeo produkcije s visokom maržom u paleti proizvoda) do maksimalnih vrednosti, a to je moguće samo zahvaljujući stalnim investicijama. Ali mi se nećemo zaustaviti na postignutom: u planu je rekonstrukcija Rafinerije Novi Sad, vredna 100 miliona evra, i njena transformacija u izvozno orijentisani centar za proizvodnju naftenskih i parafinskih baznih ulja. Želim da naglasim da se naše ,,uljne'' ambicije ne ograničavaju tržištima Srbije i zemalja regiona. Karakteristike srpske nafte ,,Velebit'', od koje će se proizvoditi bazna ulja, omogućiće nam da s našim proizvodima konkurišemo na tržištima zemalja Evropske unije. Razlog je prost – u novoj rafineriji moći ćemo da proizvodimo i parafinska ulja, uobičajena za Evropu, i naftenska bazna ulja. U čemu je specifičnost situacije? Reč je o tome da u Evropi praktično nema nalazišta nafte od koje se mogu proizvoditi naftenska ulja, zbog čega se ta vrsta materijala mora uvoziti iz Novog sveta. A pošto NIS ima takvu mogućnost, zahvaljujući jedinstvenoj, kako sam već rekao, nafti ,,Velebit'', ispada da NIS može da smanji zavisnost Evrope od isporuka iz Amerike! U celini je naš strateški zadatak u segmentu prerade da uđemo u prvu ili drugu grupu po efikasnosti rada rafinerija, u skladu s metodikom Solomona (pokazatelj efikasnosti u rejtingu 200 rafinerija sveta), što podrazumeva realizaciju programa povećanja efikasnosti rada naših rafinerija, koji su naši stručnjaci već razradili. Koliko je sirove nafte NIS preradio u svojim rafinerijama od 2009. godine? Koliki je udeo domaće nafte, a koliko je prerađeno uvozne nafte? Od 2009. godine u NIS-ovim rafinerijama prerađeno je preko 10 miliona tona sirove nafte, uključujući one količine koje smo do kraja 2009. godine prerađivali za treća lica. Udeo domaće nafte u strukturi naše prerade tokom ovih godina iznosio je oko 1/3. To nas, svakako, čini zavisnima od kolebanja cena nafte na svetskoj berzi. Ipak, s druge strane, daje određenu fleksibilnost u formiranju cena i omogućava da budemo konkurentni na regionalnom tržištu naftnih derivata. Mi vrlo ozbiljno prilazimo pitanju formiranje ekonomski efikasnog paketa sirovina za preradu – recimo, tokom ove godine, nakon opsežne analize, formirali smo izbalansiranu paletu ruske nafte URALS, kaspijske CPC i azijatskog VGO. Prema ugovoru o kupoprodaji 51odsto akcija NIS-a, Gasprom njeft je trebalo da uloži 500 miliona evra u razvoj. Koliko je novca do sada investirano u Srbiji? Naš većinski akcionar ispunio je sve svoje finansijske obaveze – na modernizaciju prerađivačkih kapaciteta Rafinerije Pančevo i rekonstrukciju fabričke infrastrukture potrošeno je preko 500 miliona evra. Naglasiću da je Gasprom njeft ispunio svoje obaveze dva meseca pre planiranog roka – još u aprilu 2012. U celini, za četiri godine našeg rada u Srbiji, u razvoj svih pravaca poslovanja NIS-a uplaćeno je oko dve milijarde evra, što čini Kompaniju najozbiljnijim investicionim projektom poslednjih godina, ne samo u Srbiji već i na Balkanu. Treba reći da eksterni auditorijum to takođe shvata – u 2012. godini NIS je dobio počasnu titulu ,,Najveći investitor godine''. Da ne bi bilo sumnje u ozbiljnost naših namera, reći ću da tokom narednih godina nameravamo da u razvoj NIS-a uložimo po 500 miliona evra godišnje. Naši planovi za budućnost još su ambiciozniji – većinski akcionar vrlo ozbiljno pristupa ulozi NIS-a u razvoju biznisa van Rusije, zato će investicije po mojim procenama samo rasti. Do danas nije potpuno jasno pitanje imovine NIS-a. Koliko ta činjenica otežava rad Kompanije? Zaista, početkom 2009. godine, NIS je imao registrovano ne više od jedan odsto od ukupnog broja objekata Kompanije. Ipak, naši pravnici su se, uz aktivnu pomoć predstavnika drugog akcionara, Vlade Srbije, od 2009. do 2012. aktivno bavili rešavanjem ovog pitanja. Sada se situacija promenila iz korena: oko 70 odsto objekata upisano je kao vlasništvo Kompanije, još na jednu petinu njih imamo pravo korišćenja, i zato broj objekata s problematičim statusom ne prelazi 10 odsto. Tako se problem prava vlasništva, koji je za nas bio akutan 2009, u 2013. godini može smatrati potpuno rešenim. Za NIS kao naftnu kompaniju aktuelno je pitanje ekologije... Kakvi su vaši uspesi na tom panu? Negativnu situaciju s ekologijom smo uspeli da prelomimo još 2010-2011. U 2012. godini smo učvrstili uspeh – pre svega, reč je o izgradnji čitavog niza uređaja u Rafineriji Pančevo, čiji je rad ozbiljno smanjio tehnogeno opterećenje na stanje ekologije u Pančevu. Reč je o novoj baklji, postrojenju za regeneraciju sumporne kiseline, uređaju za prečišćavanje sumpornih gasova i tako dalje. Isto tako delujemo i u segmentu prodaje – modernizovane BS opremaju se separatorima koji omogućavaju prečišćavanje otpadnih voda i smanjenje uticaja na životnu sredinu. Kolege iz bloka proizvodnja bukvalno su nedavno predstavile javnosti rezultate svog rada u oblasti ekologije – u opštini Srbobran obavljena je sanacija nekoliko jama s otpadom iz procesa bušenja, i to je bilo urađeno uz podršku lokalnih ekologa. U 2013. godini pitanjima ekologije namavamo da posvetimo još više pažnje – u grupi «Gasprom» ova godina proglašena je godinom ekoloških projekata. Kakve su perspektive vaše saradnje s HIP «Petrohemijom»? Od 2011. odnosi naših kompanija imaju status strateškog partnerstva. Vezani smo s «Petrohemijom» ne samo preko isporuka sirovina, već i infrastrukturno – fabrike se u Pančevu nalaze, kako se kaže, preko puta. U 2012. godini naše partnerstvo dobilo je novi pravac – NIS je, zajedno s Ministarstvom finansija Srbije, pružao rukovodstvu HIP «Petrohemija» konsultacionu i logističku podršku u procesu realizacije prve faze rekonstrukcije kapaciteta preduzeća. Siguran sam da «Petrohemija» ima veliku budućnost, i da će se ona uskoro, uz pomoć partnera i države, vratiti među industrijske gigante Srbije i regiona. Kako se razvija vaše partnerstvo s FK «Crvena zvezda»? Odmah bih želeo da naglasim – generalni sponzor FK «Crvena zvezda» je kompanija «Gasprom njeft», a ne NIS. Ipak ću vam, pošto kontrolišem realizaciju sponzorskog ugovora, odgovoriti na pitanje. Finansijska saradnja se odvija u okviru dogovora, dinamika finansijskih uplata ide po planu definisanom u sporazumu koji su potpisale obe strane. Računamo nato da će naša pomoć, kao i pomoć predstavnika vlasti i drugih sponzora, pomoći legendarnom klubu da izađe iz krize i vrati se u elitu evropskog fudbala. Nekoliko puta ste pomenuli tehnološki razvoj kompanije kao prioritet. Koliko su ozbiljne vaše namere u tom planu? Već sam govorio o tome da pre 2009. godine u tehnološko obnavljanje kompanije praktično nije ulagan novac. Novi većinski akcionar i menadžment NIS-a došlo su do zaključka da se ne može govoriti o maksimalnoj efikasnosti bez novih tehnologija. Upravo zato je taj pravac za nas postao prioritet. A u 2013. godini nameravamo da se maksimalno usredsredimo na to – 2013. godinu smo u kompaniji proglasili godinom novih tehnologija. Pri tom će se nove tehnologije uvoditi u svim sferama poslovanja – od bušenja, prerade i prometa do prakse upravljanja ljudskim resursima. Razume se, za tehničko opremanje giganta poput NIS-a potrebna su ozbiljna sredstva. Zato će i investicioni program u 2013. biti povećan – u razvoj kompanije nameravamo da plasiramo najmanje 59 milijardi dinara, 16 odsto više nego u 2012. Mislim da to govori o tome koliko smo ozbiljni. Ako govorimo konkretno, u 2013. godini očekujemo početak druge faze modernizacije Rafinerije Pančevo, ulazak u aktivnu fazu izgradnje centra baznih ulja, i da se pozabavimo najzad nekonvencionalnim izvorima ugljovodonika i koprimirovanim gasom. Šta je za vas najveći poslovni uspeh NIS u 2012. godini? S pozicije logike, to treba da bude projekat MHCDHT koji smo završili u roku i koji je dao NIS-u novi kvalitet u savim pravcima poslovanja. Ipak, meni lično je mnogo draže to što je srpski nacionalni brend NIS izašao van granica Srbije. Prvo, to govori o tome da uticaj Srbije, pre svega ekonomski, postepeno ponovo jača. Drugo, moje kolege i ja ćemo uraditi sve kako bi srpski nacionalni brend asocirao ljude u drugim zemljama samo na najviši kvalitet goriva i usluga. A treće, nećemo se zaustaviti na postignutom –naš je plan da učinimo da NIS postane neosporni regionalni lider!