Arhiva vesti

Intervju generalnog direktora NIS-a Kirila Kravčenka za „Večernje novosti

октобар 31, 2012

Intervju generalnog direktora NIS-a Kirila Kravčenka za "Večernje novosti" I po rezultatima 2012. godine NIS će biti jedna od najuspešnijih kompanija ne samo u Srbiji, već i na celoj teritoriji bivše Jugoslavije, što se može zaključiti po rečima generalnog direktora NIS-a, Kirila Kravčenka. O tome kako će se poboljšati kvalitet goriva koje se proizvodi u Rafineriji nafte Pančevo, koliko novčanih sredstava NIS uplaćuje u budžet Srbije, kao i o novim projektima kompanije u regionu Kiril Kravčenko je govorio u intervjuu «Večernjim novostima». Gospodine generalni direktore, šta će biti sa kvalitetom goriva koje se proizvodi u Rafineriji nafte Pančevo? Gorivo koje se i sada proizvodi u Rafineriji Pančevo odgovara svim normama koje su propisane u Srbiji. Kvalitet goriva u svim fazama, počev od rafinerij pa do BS, neprekidno kontroliše laboratorija i državni inspektori, koji rade nezavisno od kompanije. A od 1. novembra posle puštanja u rad postrojenja MHC/DHT, kompanija u potpunosti prelazi na proizvodnju goriva koje će odgovarati najstrožim standardima – evro-5. Siguran sam da ćemo do kraja 2012. godine dobiti evropski sertifikat, koji potvrđuje da se u Rafinriji Pančevo proizvodi gorivo visokog kvaliteta i da će samim tim sva pitanja koja se odnose na kvalitet goriva biti uklonjena. Šta je uradila kompanija kako bi započela poizvodnju goriva isključivo evropskog kvaliteta? Kao što sam već rekao, definitivni prelazak na proizvodnju goriva standarta evro-5 u Rafineriji Pančevo biće moguć tek posle puštanja u rad postrojenja MHC/DHT koje će biti 1. novembra. Mi smo ispunili obećanje koje smo dali 2009. godine – završena je modernizacija prerađivačkog kompleksa, koja je trajala više od dve godine i koštala preko 500 miliona evra. Od sada Srbija može ne samo da samostalno obezbedi nacionalno tržište gorivom visokog kvaliteta standarda evro-5, već i da izvozi derivate u države regiona, pre svega u Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Rumuniju. Hteo bih da istaknem da se time modernizacija neće završiti. Trenutno se završava izrada studije izvodljivosti za drugu fazu modernizacije Rafinerije Pančevo, gde nameravamo da izgradimo kapacitete za preradu teških ostataka, čija će vrednost moći da se uporedi s kompleksom MHC/DHT. Posebno želim da pomenem Rafineriju Novi Sad – tamo će 2013. godine početi izgradnja fabrike za proizvodnju baznih ulja, čija će vrednost biti oko 100 miliona evra. Jesu li investicije u NIS-u ograničene samo na preradu? Investicije u razvoj kompanije su jedan od prioriteta našeg poslovanja, i od početka 2009. godine u NIS je uloženo preko 1,5 milijarde evra. Imamo nekoliko prioritetnih pravaca koje smatramo važnima ne samo za NIS, već i Srbiju u celini. To je širenje našeg poslovanja u regionu, u segmentima proizvodnje i maloprodaje. Ako govorimo o proizvodnji, mi već aktivno radimo u BiH, Rumuniji i Mađarskoj, analiziramo i druge zemlje Panonskog basena. Drugi prioritet za nas je razvoj maloprodajne mreže, kako u Srbiji, tako i van njenih granica. Da bismo povećali naše mogućnosti za promet visokokvalitetnog goriva, mi smo tokom 2012. godine aktivno gradili maloprodajne mreže u Bosni, Bugarskoj i Rumuniji, širili logističku infrastrukturu. Siguran sam da će već u najskorije vreme vozači u tim zemljma sa zadovoljstvom točiti visokokvalitetno gorivo proizvedeno u Srbiji. Aktivni rad NIS van granica Srbije ne znači samo mogućnost izlaska srpskih proizvođača na nova tržišta, već i rast izvoznog priliva, nova radna mesta, dodatna sredstva za državni budžet, rast uticaja Srbije u regionu. Kako vi ocenjujete rezultate rada kompanije za devet meseci? Pre svega, možemo da govorimo o povećanju investicija – za devet meseci povećanje iznosi 62 odsto u poređenju s istim periodom 2011. godine, a izraženo u apsolutnoj vrednosti u razvoj kompanije je uloženo 30,35 milijardi dinara. Ista je dinamika i s budžetskim davanjima – ona su porasla za 7 odsto u poređenju s periodom od devet meseci 2011, i dostigla iznos od 55,9 milijardi dinara. Planirano je da na će osnovu rezultata 2012. godine državi biti uplaćeno oko 94 milijarde dinara. Podsećam da je NIS pored toga još i jedan od najvećih davalaca državnog budžeta Srbije, od čije stabilnosti zavise milioni budžetskih korisnika i penzionera. Tako potvrđujemo činjenicu da je NIS stabilan izvor prihoda za budžet Srbije. Osim toga, mi aktivno finansiramo čitav niz socijalnih programa, među kojima su – saradnja s regionima, niz humanitarnih projekata. Kompanija uspešno realizuje strategiju jačanja na regionalnom tržištu, uveden je i aktivno se primenjuje novi brend BS kompanije – «trobojka». Ako se uzme u obzir složena ekonomska situacija u Srbiji, može se reći da smo u oblasti finansija za ovih devet meseci postigli pozitivnu dinamiku, što je posebno važno u uslovima sadašnje ekonomske krize. Tako čist prihod NIS za ovaj period iznosi 32,2 milijarde dinara, što je za 18,6 odsto više od istog pokazatelja prošle godine. Došlo je do povećanja pokazatelja EBITDA – ako je u septembru 2011. to bilo 32,3 milijarde dinara, početkom oktobra 2012. ta cifra je porasla na 48,1 milijardi dinara. Uspeli smo da povećamo i obime operativnog novčanog toka (OCF) na 27,4 milijarde dinara. U segmentu proizvodnje takođe je primetna pozitivna dinamika – mi povećavamo ne samo obime nafte i gasa koje proizvodimo, već i rezerve, čije postojanje i neprekidni rast predstavljaju zalog stabilnosti kompanije. Smanjenje obima prerade objašnjava se tehničkim razlozima – rad Rafinerije Pančevo je dva puta zaustavljan, kako zbog planskog remonta, tako i zbog integracije kompleksa MHC/DHT u infrastrukturu preduzeća. Prodaja goriva je zbog pomenute krize malo opala, ali fleksibilna politika cena i povećanje kvaliteta usluga na našim BS doveli su do rasta maloprodaje za 33,7 hiljada tona u periodu od januara do septembra tekuće godine. Vaše mišljenje o cenama derivata i mogućnosti njihovog smanjenja? Pitanje cena goriva u današnjim ekonomskim uslovima je prilično goruće. Od 2011. godine tržište derivata u Srbiji je potpuno otvoreno, i cena goriva formira se u skladu s regionalnim trendovima i čitavim nizom drugih faktora. Ti faktori su – stabilnost domaće valute, prihodi građana, učešće države u strukturi cene goriva, stepen razvoja saobraćajne infrastrukture u zemlji. Generalno, NIS je pratio regionalni trend rasta cena, ali smo fleskibilno reagovali na svaku mogućnost mogućnost za njihovo smanjenje, imajući u vidu situaciju u zemlji. Mi imamo mogućnost da posredno utičemo na cenu zahvaljujući tome što je NIS vertikalno integrisana kompanija, i tu prednost uspevamo da iskoristimo, čak i uprkos rastu akciza, kako bismo cene održali na nivou nižem od proseka u regionu. Polazeći od toga da se tržište derivata u Srbiji smanjilo, a naš udeo na njemu, kao i obim maloprodaje, je povećan u pređenju s periodom od devet meseci 2011. godine, mi idemo u dobrom pravcu. Siguran sam da ćemo, posle puštanja u rad obnovljene Rafinerije Pančevo, imati dodatne mogućnosti za još operativnije korigovanje maoprodajnih cena goriva.