Arhiva vesti

Intervju s Pavlom Radanovim, gradonačelnikom Pančeva za „Moj NIS“

27 јануара, 2014

Dolaskom Gasprom njefta, kao većinskog vlasnika, modernizovana je Rafinerija i realizovana najveća pojedinačna investicija u Srbiji za poslednjih nekoliko decenija. Koliko je ovo značajno za Pančevo? - Rekao bih presudno, jer nakon nekoliko decenija bez tehničko-tehnološkog razvoja u južnoj industrijskoj zoni Pančeva, sada smo u segmentu rafinerijske prerade uhvatili razvojni ritam sa Evropom i svetom. Ovo je podsticaj za sve u okruženju, mislim, pre svega, na petrohemijski kompleks i Azotaru, ali i na čitavu privredu grada. Ulazak ruskog kapitala i modernizovana Rafinerija otvaraju nove perspektive i šalju jasnu poruku da su razvoj i bolji život mogući. Kada govorimo o odnosu NIS-a i Pančeva svakako da iz godine u godinu sarađujemo sve sadržajnije, što potvrđuju brojni projekti iz oblasti zaštite životne sredine, socijalne zaštite, kulture, obrazovanja, sporta... NIS nesumnjivo svakodnevno potvrđuje svoju socijalnu odgovornost i to građani Pančeva vide i zahvalni su na tome. U kojoj meri je poslednjih godina promenjen odnos prema zaštiti životne sredine u gradu koji želi da se oslobodi balasta ekoloških problema? - Mnogobrojni ekološki problemi i nevolje kao posledica zastarelih tehnologija, kulminirali su stravičnim bombardovanjem i agresijom 1999. godine od strane NATO pakta na našu zemlju. Ovi događaji doprineli su tome da Pančevci znatno razviju svoju ekološku svest. Ovo je sasvim razumljivo i niko ne može zameriti što građani za sebe i svoje potomke žele zdravu životnu sredinu. Pančevci to s pravom traže. Upravo zato lokalna samouprava je osnovala Sekretarijat za zaštitu životne sredine i opremila ga uređajima za kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha. Na inicijativu lokalne samouprave a uz zajednički rad predstavnika fabrika naftno-petrohemijskog kompleksa, Centra za obaveštavanje, Zavoda za javno zdravlje u Pančevu i uz dnevne podatke Republičkog hidrometeorološkog zavoda, sačinjen je dokument kojim se reguliše način postupanja u slučaju povećanog aero-zagađenja u Pančevu. Ova procedura je usvojena na Skupštini grada Pančeva i sprovodi se od strane svih učesnika od kojih rukovodstvo NIS-a najpotpunije izveštava lokalnu samoupravu o svim promenama i najbrže reaguje u situacijama povećane imisije. Naravno, ključni iskorak je načinjen modernizacijom rafinerijske prerade, gde se u svim segmentima proizvodnog procesa primenjuju i evropski ekološki standardi. Nadam se da će i ostali privredni subjekti grada otvoriti kanale investicionog razvoja, što bi omogućilo efikasnije rešavanje ekoloških problema. Saradnja NIS-a i grada Pančeva je iz godine u godinu sve sadržajnija i do sada je realizovano na desetine zajedničkih projekata. Gde vidite prostor za još bolju saradnju? - Započeli smo sa ekonomskom saradnjom kao najboljom podlogom za širenje u druge oblasti. U komunalnoj sferi postoji veliki broj projekata za koje se mogu naći zajednički interesi, naravno, uslov je da podignemo nivo privrednog razvoja. Verujem da će se u vremenu koje dolazi, društveno odgovorno poslovanje, po kome je NIS prepoznatljiv, i dalje razvijati i da će dobar rad i napredak kompanije u pravcu dalje modernizacije postrojenja i njihovih proširenja, omogućiti i nova radna mesta kojima bi ublažili nezaposlenost u našem gradu. Ovakav ekonomski razvoj otvorio bi vrata i bogatoj kulturnoj saradnji, a veze ruskog naroda i grada Pančeva su istorijske. Ruska bolnica, lekari, poznati profesori u ovdašnjoj gimnaziji, potomci ruskih porodica koji i danas žive u Pančevu, konačno, grobovi ruskih vojnika koji su pali za slobodu ovog grada, otvaraju prostor za kulturnu saradnju i projekte iz ove oblasti. Nadamo se projektima iz kulture koji bi uz nove ekonomske projekte, našu saradnju učinili još boljom.