Arhiva vesti

Srpske kompanije prate trendove. Intervju sa Džejmsom Tornlijem, direktorom KPMG

5 августа, 2015

Ovogodišnji Izveštaj o održivom razvoju kompanije NIS verifikovala je nezavisna revizorska kuća KPMG. U razgovoru sa direktorom KPMG-a Džejmsom Tornlijem, koji je učestvovao u predstavljanju NIS-ovog ovogodišnjeg Izveštaja, saznajemo zašto je izveštavanje o održivom razvoju značajno, povećava li se broj onih koji pribegavaju ovom trendu i koliko kompanije sa Balkana prate globalne tokove. Zašto je izveštavanje i poslovanje u skladu sa principima održivosti značajno za kompanije, i u kojoj meri je to povezano s uspehom u poslovanju? - Ovo je vrlo interesantno pitanje i tu, po mom mišljenju, trenutno postoje dva gledišta. Po jednoj teoriji smatra se da je izveštavanje u kontekstu principa održivosti jednostavno marketinška „moda“, i nešto čega se poslovni ljudi pridržavaju zato što im je to lakše nego da objasne zašto to ne rade! Ljudi koji imaju ovakav stav smatraju da će ova inicijativa proći. Drugo gledište, kojeg se i ja pridržavam, jeste to da se naša društva i privrede razvijaju, a da zainteresovane strane sve više žele da u biznisu, posebno u velikim preduzećima, vide kako firme u koje ulažu svoj novac, u kojima su zaposleni i žele da izgrade karijeru ili sa kojima žele da posluju, jesu društveno odgovorne. Zainteresovane strane žele da znaju na koji se način i u kojoj meri preduzeća bave velikim aktuelnim temama poput socijalnih i ekoloških pitanja, kako se bave korupcijom. Važno je to što žele da uporede učinak u ovoj oblasti i da imaju poverenja u ono što im je dato u izveštaju. Vodeće kompanije, kao i one koje teže da to postanu ili ostanu, po mom mišljenju, odgovoriće na ovu vrstu traženih informacija. Biće prinuđene da to urade, ukoliko žele da napreduju.

Vodeće kompanije na Balkanu su veoma svesne značaja izveštavanja o održivom razvoju. Najbolje kompanije u ovom regionu svakako su sposobne da identifikuju i učestvuju u globalnim trendovima. NIS u Srbiji ima vodeću ulogu u ovoj oblasti i sada vidimo da i drugi to prate.
Često se kaže da su principi održivosti i priprema izveštaja o održivom razvoju ograničeni samo na velike korporacije, jer je to zahtevan posao. Da li je to samo predrasuda, i mogu li i male kompanije da prate ovaj trend? - Mislim da su obaveze potpunog i sveobuhvatnog izveštaja po G4 standardima opterećujuće i, da budem realan, skupe – male kompanije mogu imati poteškoće da u potpunosti odgovore tom zahtevu. Međutim, to nije kraj priče, osnovni principi društveno odgovornog poslovanja važe za sve, i mala preduzeća mogu odgovoriti na ovo, samo na svoj način. To može da bude preko ulaska u udruženja, primene svog poslovnog modela ili na drugi način, na koji oni svakodnevno posluju. Koji su trendovi u usvajanju principa održivosti i izveštavanja u regionu? Da li se broj preduzeća povećava? Kakvo je vaše lično iskustvo? Mislim da se broj povećava, to se vidi i u Srbiji gde mnoge vodeće korporacije sada izveštavaju o svojim CSR aktivnostima. Svake godine izveštaji su sve bolji, sveobuhvatniji, sve više izbalansirani i sa više indikatora koji se procenjuju. Verujem da će ubuduće izveštavanje u ovoj oblasti postati EU uslov kotiranja na berzi za kompanije sa više od 300 zaposlenih. To će svakako navesti znatno više kompanija da se pozabave ovim pitanjem. Da li su kompanije u regionu (na Balkanu) svesne značaja izveštavanja i koliko su u stanju da prate svetske trendove u tom pogledu? - Mislim da su vodeće kompanije na Balkanu veoma svesne značaja izveštavanja o održivom razvoju. Najbolje kompanije u ovom regionu su vrlo sposobne da identifikuju i učestvuju u globalnim trendovima. U Srbiji, u poslednjih pet godina, NIS ima vodeću ulogu u ovoj oblasti, međutim sada vidimo da i drugi to prate. Ono što je meni vrlo interesantno jeste da mediji i štampa pokazuju interesovanje za ovo izveštavanje. Mislim da je civilno društvo veoma zainteresovano za čitavu ovu oblast i vodeće kompanije su, po mom mišljenju, u pravu kada odgovaraju na ovaj interes.
Ubuduće će izveštavanje u ovoj oblasti, verujem, postati EU uslov kotiranja na berzi za kompanije sa više od 300 zaposlenih što će zahtevati da mnogo više kompanija razmotri ovu oblast.
Nove GRI G4 smernice su usvojene prošle godine i moraju se primenjivati u izveštavanju od naredne godine. Kako možemo da protumačimo NIS-ovo uspešno uključivanje novih smernica u svoj Izveštaj o održivom razvoju i pre roka? - To je veoma pozitivan korak. Lično mi se dopada G4 pristup, budući da smatram da on pomaže da se pojasni šta je važno za ovaj posao i šta je važno za zainteresovane strane. Unapređenje i proširenje indikatora je po mom mišljenju odlično. Želeo bih da čestitam svima u NIS-u koji su uključeni u taj posao. KPMG je obavio reviziju NIS-ovog Izveštaja o održivom razvoju i ocenio da je on u skladu sa smernicama GRI G4, sada sa još više pokazatelja. Zašto je važno da se svake godine poveća broj indikatora i da sve bude transparentnije i dostupnije zainteresovanim stranama? Koje su prednosti takvog pristupa? - Kao što sam već rekao, ova oblast je u fokusu i postaje sve važnija za zainteresovane strane. Sve što povećava razumevanje poslovanja u ovim oblastima, na transparentan i uporediv način, mora biti pozitivna stvar. Da li možete da se osvrnete na pet godina saradnje sa NIS-om na verifikaciji izveštaja o održivom razvoju? Kakav je vaš utisak? - Pet godina je popriličan period. Imam dva osnovna utiska – prvo, da je kvalitet izveštavanja značajno poboljšan i sada za 2014. imamo izveštaj izuzetno visokog kvaliteta. Što je još važnije, pošto sam bio uključen tokom čitavog perioda i učestvovao u različitim događajima, vidim stvarnu zainteresovanost društva i zajednice za ovaj izveštaj. To je ključna stvar. Po vašem mišljenju, u kojoj oblasti je NIS ostvario najveći napredak, a gde još uvek ima prostora za poboljšanje? - To je teško pitanje. Predložio bih da čitaoci koji su zainteresovani za ovu oblast pogledaju matricu na strani sedam Izveštaja za 2014. Ovo prilično dobro odslikava oblasti koje su na fokus grupama “stejkholdera” ocenjene kao značajne i važne za poslovanje.