Arhiva vesti

U Briselu održan 6. Rafinerijski forum

2 марта, 2016

Na forumu je NIS imao svog predstavnika, Nikolu Radovanovića, ekspert koordinatora za zakonodavstvo EU iz kancelarije za saradnju sa institucijama EU. Rafinerijski forum tradicionalno pruža mogućnost učesnicima da diskutuju o pitanjima od značaja za prerađivački sektor u Evropi, kao i o pitanjima koja se tiču neprekidnog snabdevanja derivatima. Svi učesnici foruma su bili složni u tome da ova industrija ima veliki ekonomski i socijalni značaj. Komesar za energetiku i klimatske promene Migel Arias Kanjete je istakao krucijalnu ulogu evropske rafinerijske industrije za sigurnost snabdevanja, kao i njenu vodeću ulogu u svetskim razmerama u energetskoj efikasnosti i inovacijama. On je naveo da se u procesu dekarbonizacije transportnog sektora moraju razmotriti sva alternativna goriva, kao i da će se proces tzv. „energetske tranzicije“ ka privredi bez emisija nastaviti i da će, dugoročno posmatrano, biti nastavljen trend smanjenja rafinerijskih kapaciteta. Poslanica Evropskog parlamenta Elizabeta Gardini navela je da oko 240 hiljada automobila i kamiona, kao i 36 hiljada aviona svakodnevno zavisi od naftnih derivata. Ona je istakla da bi dalje zatvaranje rafinerija u EU, koje inače zapošljavaju 1.3 miliona ljudi i najefikasnije su na svetu, samo uvećalo uvoznu zavisnost EU. Studije uticaja EU regulative na konkurentnost pokazale su da su evropske rafinerije već izgubile oko 25% konkurentnosti, te da u svetlu COP 21, ovu industrijsku aktivnost treba zadržati u Evropi, umesto preseliti u manje zahtevne regione u pogledu zaštite životne sredine – sve dok se ne uspostave jednake obaveze sa onim koje postoje u EU. Predstavnik Ministarstva spoljnih poslova Holandije kao predsedavajuće EU, Erik Jansen, podvukao je da je neophodno da se obezbedi bolji nadzor nad uticajem politika i propisa EU na konkurentnost industrije, kao i da se energetskoj industriji obezbedi bolji pristup investicionim programima EU. Predstavnik industrije, Peter Maher (British Petroleum) naveo je da je u poslednjih 40 godina fokus sve više na pitanjima zaštite životne sredine nasuprot ranijem trendu da se pažnja posvećuje prvenstveno sigurnosti snabdevanja. U svetlu Pariskog sporazuma o klimatskim promenama, još uvek postoji niz otvorenih pitanja, pre svega, u vezi sa daljom elektrifikacijom voznog parka, koja teče izuzetno sporo uprkos svim podsticajima. Dodatno, usled zahteva u pogledu emisija, sve se više udaljavamo od dizela. Maher je pozvao na usvajanje dugoročne strategije za rafinerijsku industriju od strane EU institucija. Ova strategija bi trebalo da omogući da kompanije i investitori mogu da planiraju svoje investicije sa sigurnošću da će imati „dug život i imati vrednost na duži rok“. Džon Kuper, generalni sekretar FuelsEurope, takođe je istakao potrebu da se stvore jednaki globalni uslovi, ali da se danas nalazimo daleko od svetske cene emisija i obavezujućih zahteva u pogledu emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Naveo je da pitanje konkurentnosti industrije nije takvo da može biti rešeno samo naporima Evropske Komisije, a posebno imajući u vidu da ujednačavanje cena energije sa konkurentima nije vidljivo u bliskoj budućnosti. U pogledu ETS (EU Emissions Trading System) podvukao je da će doći do daljeg rasta troškova za industriju, te da će u uslovima niske konkurentnosti morati da se obezbedi efektivna i kompletna zaštita od tzv. carbon leakage, scenarija po kome se, usled troškova vezanih za klimatske politike, proizvodnja seli u druge države u kojima su ograničenja vezana za emisije GHG manje zahtevna, što može dovesti do uvećanja ukupnog nivoa emisija.