Nove tehnologije i inovacije

Panonska naftaška silicijumska dolina

Autor: Jelica Putniković 18.10.2021 • 10 min read

Izvor: Energija Balkana

Da nauka pomaže naftnom biznisu imala sam priliku da se uverim tokom posete Naučno-tehnološkom centru NIS-a. Baza panonske naftaške silicijumske doline smeštena je na lokaciji novosadske rafinerije, a da bi stručno, efikasno i pravovremeno pružali podršku matičnoj kompaniji, petrolejski trust mozgova je raspoređen na sedam lokacija u Srbiji. Na Šangaju u Novom Sadu je i istraživačka laboratorija. Tu rade ljudi koji se bave naftnom naukom.

Na samom ulasku u Novi Sad, u Šangaju, u zelenilu je ušuškana stara, na prvi pogled sasvim obična bela zgrada. U prostranom dvorištu novosadske rafinerije sedište je Naučno-tehnološkog centra NIS-a. Centra panonske naftaške silicijumske doline.

„Zgrada nije nova, renovirana je. I, sada je izuzetna. Mirno je. Volim ovde da radim. U centrali je gužva. Ovde čovek može da „skupi“ misli, koncentriše se i, da radi“, kaže Leonid Stulov, direktor NTC NIS-Naftagas d.o.o.

Kao pravi domaćin Stulov nas vodi u šetnju, pokazuje laboratorije, „biblioteku“ sa uzorcima fluida iz bušotina, data room sa serverima, salu za obuke…

Srpsko-ruski mix starog i novog. Neke prostorija odišu patinom decenijama sakupljanih uzoraka sa naftaških bušotina. Ali, tu si i moderne odaje za naučnike, sa najsavremenijom opremom, instrumentima, koje laiku deluju kao scenografija iz IT filmova.

Ovo je baza panonske naftaške silicijumske doline. A sam NTC je na sedam lokacija u Srbiji.

„Naš ključni resurs je iskustvo stečeno tokom više od pola veka postojanja NIS-a. Zapravo, to je iskustvo od kada se u Srbiji počela vaditi nafta. Naravno, to je bilo moguće zahvaljujući ljudima koji su se bavili naukom. Oni su jezgro NTC-a. Na to smo dodali nove tehnologije, nove pristupe, nove pravce rada. I, naravno, novu organizaciju. NTC je uređen kao jezgro, mozak. Današnji Naučno-tehnološki centar NIS-Naftagas doo (NTC) je multinacionalna naučno-istraživačka kompanija. Stvorena je 2012. godine, razdvajanjem određenih delova od NIS-a kao matične kompanije“, kaže Stulov, ističući da su inovacije zajednički cilj stručnjaka okupljenih u NTC-u, da teže da ih patentiraju.

Jednom rečju, da se bave naukom, ali i da je primenjuju.

Podseti me to na one priče, da su uzaludne težnje onih koji su nekada stremiri da se bave „umetnošću radi umetnosti“. Ko što ni „lar pur lar“ nije opstao i nauka zarad nauke gubi smisao.

Petrolejski trust mozgova

A u NTC-u sve ima smisao. Jasan sled.

Takva je, uostalom, i definicija nafte koju nam daje domaćin.

„Nafta je tečnost koja gori i može da daje energiju“, kaže Stulov i napominje da „nafta može da bude u bilo kojoj boji, čak i zelena“.

I, dok kao pravi laik razmišljam o tome da mi je, kada god sam je tokom ove tri decenije bavljenja energetskim novinarstvom videla, ponajviše izgledala kao masna, mutna, manje ili više gusta tečnost, sa žućkasto zelenim prelivima, direktor NTC-a prepričava svoje iskustvo. Desila mu se, kaže, na početku karijere zanimljiva situacija. Na lokaciji je uzeo uzorak nafte sa bušotine u bocu, a kada je stigao kući video je da je promenila boju.

Pokazuje uzorke nafte sa bušotina u Srbiji: sa Iđoša, Kumane, Velebita, Kikinde. Usput priča o tome da je od lako dostupne nafte ostala baš mala količina i da je u eksploataciji sad većina  „teško proizvodljive nafte“ za čiju eksploataciju treba koristiti nove tehnologije. Pominje i dve poznate hipoteze o poreklu nafte, ali se ne upušta u diskusiju – da li je neorganskog porekla ili je nastala organskim putem, ovde na zemlji.

Ukazujući da postoje lake i teške frakcije, da kada je gušća ima parafina u sebi, od koga se mogu praviti i sveće, konstatuje da „ako nafta ne teče, ne može da se proizvodi bez novih tehnologija- A ne može ni lako da se transportuje“.

Da se nafta koristi kao energent, za maziva, ali i u petrohemiji manje više znamo. Ali me je iznenadila informacija da nafte ima i u žvakama.

„Postoje raznovrsni istraživački radovi. Naučnici pokušavaju da dobiju meso od nafte. To ne treba da čudi jer u hemijskom smislu, nafta je ugljenik“, kaže Stulov.

NTC je jedinstven za region gde je NIS prisutan, za Balkan – u Srbiji, BiH, Hrvatska, Rumunija, Mađarska, Bugarska, jednom rečju, u Panonskom bazenu, gde su se po isušivanju Panonskog mora i stvarali sedimenti u kojima se nalaze nafta i gas.

Najefikasniji je naučnik koga traže

Naš domaćin, inače Rus, naglašava da je normalna saradnja sa matičnom kompanijom, Gasprom Njeftom.

„Njihov centar je veći, veća su kompanija, imaju veću proizvodnju. Ali, mi imamo neke reference u kojima smo bolji. U svim velikim svetskim kompanijama postoje ili posebni delovi ili centri poput ovog našeg. NTC je centar primenjene nauke. Cilj je naći strukture koje sadrže naftu. Svi mi možemo da se bavimo naukom, jer ono što se otkrije može da se izučava dalje. Ali i da se primeni u praksi”, kaže Stulov.

Saradnja struke i nauke

NTC učestvuje na međunarodnim naučnim konferencijama.

“Na njima možemo da pokažemo naša dostignuća, našu snagu. Sa druge strane, mi možemo da iskoristimo saradnju u istraživanju novih tehnologija. Najefikasniji je naučnik koga traže. Ako se izučava samo nešto što je interesantno, ali nikoga ne zanima, to je dosadno“, daje Stulov svoju definiciju primenjene nauke i konstatuje: „Da, mi sarađujemo sa univerzitetima. Oni se bave akademskim naukama. Mi primenjenim. Mogućnosti saradnje sa univerzitetima razvijamo kroz centre koje stvaramo u Nišu i Beogradu, ovde u Novom Sadu“.

Pored domaćih fakulteta, Hemijskog i Rudarsko-geološkog u Beogradu, NTC sarađuje i sa međunarodnim obrazovnim institucijama, među kojima su i Univerzitet „Heriot-Watt“ sa sedištem u Edinburgu u Škotskoj. Centar ostvaruje i saradnju sa međunarodnim kompanijama kao što su „Schlumberger“, „Halliburton“, „Paradigm“…

To i ne čudi jer, NIS je velika kompanija, koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte. A NTC treba da doprinese uspehu ovih delatnosti.

I, čini to.

„Naš rad je vezan za početak. Za istraživanje. To je prava nauka. Ali, mi se bavimo i razvojem polja, gde koristimo i hemiju i modelovanje. Sledi proizvodnja, gde i u infrastrukturi imamo više projekata. U preradi pratimo rafineriju. Na osnovu rezultata naših ispitivanja uzoraka oni koriguju režim rada. Na kraju za promet mi dajemo specifikacije goriva i maziva, radimo kontrolu i na benzinskim pumpama i na izlasku iz zemlje i na aerodromima. Jednostavno, prisutni smo u celokupnom poslovanju NIS-a“, priča kao u šali Stulov.

Baza kadrova „naftaške silicijumske doline”

Da je, ipak, veoma ozbiljan, vidi se po tome što navodi da su danas u NTC-u visokokvalifikovani, kompetentni i iskusni stručnjaci. Posao im je da savremene tehnologije implementiraju u radu. U timu radi više od 380 stručnjaka različitih profila – devet doktora nauka, petnaest magistara, 64 zaposlena su sa master diplomom.

„Svi su visokoprofesionalni stručnjaci, koji su uklјučeni u projekte NTC-a. Oko 200 stručnjaka je u operativi, bave se proizvodnjom, 50-ak inženjera angažovano je na projektovanju a oko 150 njih se bavi naukom”, nabraja šef ovog petrolejskog trusta mozgova objašnjavajući da se „naukom bave u širokom smislu. Imamo više struka, od regionalne geologije, rudarstva, hemije, inženjeringa, tehnologija,  do IT. Imamo posebne pravce razvoja digitalnih projekata… Mi smo Centar jer radimo po istim principima“.

Očigledno, reč je o veoma širokom spektru delovanja.

Šansa mladima da uče od poznatih naučnika

„Ima, među nama, već poznatih naučnika, koji pišu knjige. Monografiju „Ilustrovani uvod u sedimentologiju i ilustrovana sedimentologija neogena jugoistočnog dela Panonskog basena“ napisao je dr Radmilo Jovanović“, navodi Stulov objašnjavajući da je sedimentologija vrsta geologije.

Pokazuje knjigu. Na skoro 1.000 stranica, dvojezično (srpsko – englesko) naučno štivo – sintetska monografija, koja ilustracijama čak i neukima može da dočara svu veličinu nauke o nastanku, istraživanju i proizvodnji nafte i gasa.

Stulov posebno ističe da je u Centru oko 100 mladih obrazovanih ljudi, koji su zaposlenih u poslednjih pet godina. Među njima je osam žena koje sada treba da doktoriraju.

Šansu mladima NIS daje i ulažući u talentovani i moderno obrazovani kadar. Od 2009. samo u oblast obrazovanja mladih uloženo je više od 6,7 miliona evra. NIS godinama stipendira talentovane učenike i studente u okviru programa „Energija znanja“ koji, između ostalog, ima za cilј ulaganje u razvoj visokoobrazovanog kadra za potrebe kompanije. Trenutno je u Naučno-tehnološkom centru NIS-a preko ovog programa zaposleno 14 stipendista NIS-a.

Primenjena nauka

„Apsolutno podržavamo naučni pristup u projektima. Svi njihovi radovi bitni su za nauku, ali su i primenjivi. Teme koje oni razrađuju mogu biti primenjene u našoj industriji – u istraživanju, proizvodnji i preradi nafte. Mi smo vezani za proizvodnju. A za taj segment našeg delovanja ključna je laboratorija. Radimo laboratorijske usluge i za prozvodnju i za preradu sirove nafte, kao i kontrolu kvaliteta derivata koje NIS proizvodi“, kaže Stulov ističući da, formalno NTC ima dve laboratorije: Upstream i Downstream.

One se zbog pristupa, zbog sertifikacije, vode kao dve laboratorije. U NTC-u je oko 300 sertifikovanih metoda po kojima se rade ispitivanja i istraživanja. Stručnjacima je na raspolaganju 550 do 600 jedinstvenih aparata.

„To se možda čini mnogo, ali mi radimo godišnje 270.000 ispitivanja derivata. Sada i više, od kada je startovala Duboka prerada u Rafineriji nafte Pančevo“, nabraja Stulov objašnjavajući da faktički NTC ima po jednu laboratoriju u Nišu, u Surčinu – na aerodromu, u Pančevu – u rafineriji, ovde i Novom Sadu, na Šangaju, kao i na Fruškoj Gori za Jazak vodu.

Ovde u Novom Sadu je i istraživačka laboratorija. Tu rade ljudi koji se bave naftnom naukom.

U čemu je suština?

„Centar za inovacije je usmeren na razvoj i primenu najnovijih naučno-tehnoloških dostignuća, pružanju multidisciplinarnih ekspertiza, transferu znanja u naftnom, gasnom i energetskom sektoru na fleksibilan način. U našem fokusu su razvoj i implementacija novih, inovativnih tehnologija i naučno-istraživačka delatnost. Mi nismo samo naučni, mi smo i inženjerski centar. A bitan deo našeg rada je projektovanje“, kaže Stulov, otpočinjući priču o tome koliko nauka pomaže naftnom biznisu.

U prevodu, NTC je naučno-tehnološka podrška u svim inovativnim tehničkim i tehnološkim procesima u naftnom, gasnom i energetskom sektoru, od projektovanja i nadzora geološko-istraživačkih radova do izrade modela, monitoringa razrade i projektovanja izgradnje objekata, infrastrukture i uređenja bušotina. Bez stručnjaka NTC-a nemoguće je uvođenju inovativnih tehnologija kroz digitalnu transformaciju.

Sledeći nivo je transfer znanja, kroz različite formate edukacije.

NTC je stekao prošle godine status Javno priznatog organizatora aktivnosti obrazovanja odraslih (JPOA), kao prva od ćerki kompanija NIS-a registrovana za ovu delatnost u Srbiji. Time je omogućeno da se u okviru centra organizuju različite obuke za radnike naftne industrije.

Edukacije za naftaše i nenaftaše

U specijalno opremljenoj sali za obuke organizuju se edukacije za zaposlene NIS-a, ali i drže obuke za druge naftne kompanije.

„Mi imamo znanje, tehnologije i reference. Treba da ih podelimo sa drugima. Zato organizujemo obuke. Obuke smo počeli tako što smo sakupili zahteve o tome šta ljude zanima. Potom smo u to uklopili svoje znanje i to se pokazalo kao veoma korisno. Moraju ljudi imati neka određena saznanja za razne procese, investicije na primer. Imamo više od 20 kurseva, koji bi mogli još da se komercijalizuju. Ima zahteva i za druge teme ali, o tome ćemo kada ih osmislimo…“, navodi Stulov izdvajajući specijalizovani kurs „Nafta za nenaftaše“, koji je osmišljen tako da prikazuje ceo proces.

A kako savremenog obrazovanja nema bez digitalizacije, podrazumeva se primena najnovijih dostignuća iz oblasti informacionih tehnologija.

Sve to, naravno, ne može bez ulaganja. NIS je tokom poslednjih pet godina, da bi obezbedio savremeni tehnološki i inovativan pristup, u IT oblast NTC-a investirao više od 10.2 miliona evra. Danas, između ostalog, NTC raspolaže sa više od 60 najsavremenijih softvera, dve najsavremenije laboratorije sa skoro 300 sertifikovanih metoda ispitivanja, sa specijalizovanom opremom.

Baza podataka, data room, serveri…

„NTC čini i IT baza, hardveri, softveri, tehnoloije koje koristimo. Mogu to biti tehnologije koje smo kupili, koje već postoje širom sveta ili smo ih sami razvili, kao sopstvene projekte. IT podaci posebno su bitni. Svi znaju kako brzo raste broj podataka koji se u jednoj kompaniji čuvaju. Tako je i kod nas, jer imamo i proizvodnju i laboratoriju. Čuvamo sve te podatke, naravno”, priča naš domaćin otvarajući vrata sobe u kojoj se nalazi po veličini drugi računar u Srbiji.

Prvi je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu. Ovaj NTC-ov je već sada često preopterećen.

„Znači treba vam veći?”, pitam.

„Ili više vremena da se nešto završi. Svi hoće odmah i sada. Mi smo 2014. godine imali 2 terabajta podataka, sada imamo 1 petabajt. Uskoro nam stiže još jedan storidž sa 1 petabajtom. Praktično, za sedam godina ćemo imati 2 petabajta podataka. A zamislite šta je sve potrebno da se to bekapuje, arhivira… da se na adekvatan način može koristiti. Sistem radi sam, automatski“, ponosno priča Stulov, ističući da podaci nisu bili ugroženi ni prilikom poplave, kada je pukla cev, pa su vatrogasci isključili struju. „Ali, u tom haosu, mi imamo agregate, upseve… Nijedan podatak nije bio ugrožen“.

NTC-ov super kompjuter ima 64 servera, 27 procesora… Njegova vrednost bila je u vreme nabavke oko 1,5 miliona evra. Sada se nadaju da će iduće godine dobiti nov, koji bi imao 100 fizičkih servera, 600 do 700 virtualnih servera…

Stulov ističe da se u NTC-u radi sa tajnim državnim podacima, da mora da se poštuje zakon o tajnosti podataka. A sa tim podacima rade ljudi, skoro ih je 400. Da bi se izbegla opasnost „curenja” svi podaci su na glavnom računaru.

„Ljudi rade na svom računaru. Sada, u vreme pandemije i od kuće. Na njemu oni vide samo sliku podataka koji im trebaju. Sami podaci ne „ šetaju” po sistemu. Ne mogu da se presnime na fleš. To je ključno za bezbednost podataka”, objašnjava prvi čovek naftaške silikonske doline.

Digitalna realnost

U NTC-u sručnjacima, geolozima, na primer, trebaju baš „jaki” računari. Ako bi svakome od njih kupovali takav računar bilo bi to preskupo. Ovako, ljudi puštaju svoj rad u sistem, koji se zove „debeli klijent“. Njegov kapacitet je ogroman. To je neophodno da bi ljudi imali dobru sliku. Dobru grafiku.

„Takvih računara nema baš puno u svetu. U nekim vrstama radova, iz oblasti petrofizike ili seizmike rade se grafičke karte. A kada tako nešto radite neophodna je preciznost. Kada imate 0,1 milisekundu kašnjenja imate katastrofalne rezultate, jer kod seizmičkih snimanja za to vreme talas pređe 15 do 30 metara. Ovim računarom se pored bezbednosit postižu i ekonomske uštede. A možemo mu pristupiti od kuće, čak i mobilnim telefonom“, ističe Stulov otkrivajući da je reč o digitalnoj realnosti koja je već zaživela.

Kao primer navodi konferenciju u Parizu, kada su situaciju kada jedan čovek nije poneo kompjuter prevazišli tako što se telefonom, preko waj-faja „zakačio“ na glavni kompjuter u Centru i „odradio“ prezentaciju.

„Ako imamo podatke, rešenja, mi možemo da se uključimo u četvrtu industrijsku revoluciju. Koristimo određene tehnologije, revolucionarne, kao odgovor na probleme koje rešavamo. Koristimo digitalnu transformacija, razrađujemo probleme, hipoteze… positžemo određene rezultate u laboratorijama. A kada imamo rešenje, možemo da ga ponudimo. Najpre NIS-u a potom i drugima“, zaključuje ovaj naučnik ističući da lično veruje da još postoji puno nafte dostupne za eksploataciju.

Nafta u genima

Govori nam to na osnovu svog obrazovanja ali i iskustva. Završio je Rudarsko geološki fakultet, smer geologija i fizika u Rusiji. Pre dolaska u Srbiju radio je i kao bušač i kao petrofizičar, kao seizmičar… Sada je u Srbiji šef „naftaške silicijumske doline”.

Ističe, takođe, da mu je nafta ne samo u radnom okruženju već i u genima.

„Mama gelog, tata bušač, deda bušač, baka je bila tehnolog u rafineriji. Oba pradeda su bili geolozi za rudarstvo… Možda će i moji unici da se bave naftom. A možda ćemo za kratko vreme, za pola godine, da nađemo neki novi izvor energije, pa će nam nafta trebati samo za plastiku i petrohemiju. Verujem da tehnologija napreduje. A nafta će nam uvek trebati“, kaže ispraćajući nas sa intervjua koji je trajao skoro tri puta duže od predviđenih sat vremena.